Allerton Projekt je postavljen 1992 kao kombinacija obrađivanja zemlje i uzgoja stoke na 333 hektara glinovitog tla. Usjevi su u prvom redu pšenica i zob (prodavano kao "ConservationGrade"), uljane repice i proljetni grah, sa 280 pasućih ovaca. Farma je demonstracija očuvanja. Računi, uključujući i troškove očuvanja, su objavljeni u godišnjem pregledu Game and Wildlife Conservation Trust (Zaklade za zaštitu divljači i staništa).

Gospodarenje sa divljači i zaštita flore i faune

Broj fazana na 100 hektara u jesen prije gospodarenja (vrh) i sa gospodaranjem staništem plus lovočuvarska služba (dno).

Nakon bazne godine u kojoj je napravljena procijena brojnog stanja divljači i ostalih divljih vrsta, zatim procijena staništa koje može dati zaklon za gniježđenje, insekte za hranu pilića pernate divljači, te hranu i zaklon tijekom zime gdje završavaju rast i razvoj. Učinjena je kontrola predatora koji uništavaju gnijezda te žitarice kao dopunska prihrana za pernatu divljač zimi, no nije bilo ispuštanja divljači iz fazanerija. Takva kombinacija je bila dramatično pozitivna za fazane, ptice pjevice i zečeve.

Upravljanje šumama

Upravljanje Allerton šumama osigurava da drveće, šikare i bilje ko-egzistiraju u korist mnogih divljih vrsta. Šuma također daje gorivo za automatiziran gorionik na sječku koji grije glavnu zgradu, dajući ekonomsku korist i smanjujući emisije ugljika. Također su dostupni i neki fondovi Woodland Grant Sheme za podršku takvoma načinu upravljanja. Štete od unesenih muntjack jelena na ugrožene vrste šumskih biljaka je procijenjena u suradnji sa lokalnim stanovništvom koji znaju za taj problem.

Broj ptica pjevica (vrsta u britanskom BAP-u (Akcijksom planu bioraznolikosti) po transektu istraživanja prije gospodarenja (vrh), i sa gospodarenjem staništem plus lovočuvari (dno).

Odgovornost za okoliš

Projekt u Allertonu pokazuje da unaprijeđenje staništa za divljač takošer pogoduje drugim divljim vrstama:

Kombinacija vrsta koje daju sjeme i siju se kao remize za divljač daju pticama pjevicama obilje hrane tijekom zime.

"Sprudovi za kukce" štite tijekom zime kukce koji se hrane štetočinama usjeva (npr. lisne uši), koji na taj način smanjuju potrebu za insekticidima tijekom ljeta i na taj način povećavaju količinu drugih kukaca koji su hrana za mlade ptice; "Sprudovi za kukce" su također idealna područja za gniježđenje patuljastog miša i drugih malif sisavaca a također i poljske jarebice ili trčke.

"Zaštitni usjevi" su rubovi usjeva gdje selektivno tretiranje zaštitnim sredstvima dopušta preživljavanje male gustoće ne kompetitivnog korova; na ovaj način se pomaže preživljavanju insekata koji su ključni za život pilića pernate divljači i mladih ptica pjevica te također mogu zaštiti rijetke vrste koje se obrađuju.

Zečevi zabilježeni u Loddingtonu (zeleno) i usporedba lokalnih staništa (crveno) prije gospodarenja (gore) i sa gospodarenjem staništem plus lovočuvarska služba (dno).

Travnate granice obrađenih njiva pomažu da u njima životni prostor pronađu različiti kukci a u njima takođe gnijezde mnoge ptice (npr. strnadica Emberiza citrinella), dok u isto vrijeme štite živice i grmove od nanosa pesticida te ne dopuštaju klizanje obradive zemlje; one također mogu biti i zaštitni pojas da ne odlaze kvalitetivnih vrijednosti tla u vodu.

Te mjere kombiniraju se s minimalnim oranjem radi reduciranja erozije tla i difuznog zagađenja za Planove upravljanje poriječjem Basin u okviru Water Framework Directive.; minimalno oranje može smanjiti gubitak fosfora i dušika, te dati veću razinu zemljanih gljiva i glista za obnavljanje tla.

Ekonomičnost u Allertonu

Prihod (vrh) i troškovi (dno) i troškova upravljanja nasuprot troškova rada na staništu (plavo) i prihodi od odstrijela nasuprot troškova lovočuvarske službe i hrane za divljač (zeleno).

Te mjere uzrokuju troškove produktivnim farmama, ali također stvaraju koristi za nadoknadu tih troškova. Povećanje broja divljači omogućuje da se održi do pet lovova i utakmica pasa svake zime te na taj način daju određenu zaradu za izjednačavanje troškova upravljanja i lovočuvara. Usprkos tome što lov potpuno ne nadoknađuje troškove lovočuvara, ono zato daje zaposlenje i naglasak na socijalni dio u okviru lokalne zajednice.